Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, poznatija kao FAO, procijenila je kako se svake godine na globalnoj razni baci oko trećina proizvedene hrane.
Većina ljudi ne razmišlja koliko se hrane baci svakoga dana, bilo da se radi o ostacima ili pak pokvarenoj hrani. Neplansko kupovanje, priprema većih količina raznih jela – naročito za vrijeme blagdana te neadekvatno skladištenje sirove ili pripremljene hrane, predstavljaju jedne od glavnih čimbenika koji vode ka bacanju hrane.
Bacanje hrane, na žalost, prisutno je kroz cijeli lanac proizvodnje i opskrbe hranom. Osim što to predstavlja trošak za gospodarstvo, bacanjem namirnica direktno se utječe i na okoliš. Dolazi do povećane potrošnje vode, sjemenja i tla, dok je prekomjerno i neadekvatno bacanje hrane direktno vezano uz problem zbrinjavanja otpada i povećanja emisije stakleničkih plinova. Ne zaboravimo, emisija stakleničkih plinova jedan je od glavnih pokretača klimatskih promjena.
Prema podacima pronađenim na stranicama HZJZ-a, čak se 53% hrane baca unutar domaćinstava, potom slijedi sektor prerade hrane te, konačno, sam sektor proizvodnje. Dio hrane koji propadne tijekom proizvodnje i koji ne uključuje maloprodaju, naziva se gubitkom hrane, dok dio koji propada na razini maloprodaje i krajnjih potrošača naziva se otpadom. Upravo ovo raščlanjivanje pojmova bitno je kako bi se na svim razinama podjenako moglo utjecati na reduciranje gubitaka.
Smanjenje gubitaka hrane i prehrambenog otpada vrlo je važno u današnjem svijetu, u kojem je, na žalost, prisutno mnoštvo ljudi i male djece, koji upravo gladuju. Neka nam se ova rečenica dobro „ureže“ u pamćenje, tako da u svakoj budućoj prilici kada krenemo baciti hranu dobro promislimo o načinima kojima možemo to izbjeći.
Evo nekoliko korisnih savjeta kako prestati bacati hranu.
Današnji način života najčešće se opisuje nedostatkom vremena za brojne aktivnosti, pa tako i za samu pripremu jela. Međutim samo dobra organizacija već je više od pola odrađenog posla. Potrebno je promisliti o tjednom menu-u i većinu posla odraditi vikendom. Pripremite nekoliko različitih jela u malo većim količinama, tako da ih kasnije možete razdjeliti u manje posude i zamrnuti. Dakle jednim kuhanjem osigurali ste dva ili više ručka. Ne zaboravite na posudice napisati datum zamrzavanja, kako biste znali što je potrebno prije potrošiti te na taj način opet spriječili bespotrebno bacanje.
Prije odlaska u trgovinu poželjno je napraviti malu inventuru hladnjaka i ostave, vidijeti koje namirnice imamo, do kada im je rok trajanja i s obzirom na to napisati listu namirnica koje je potrebno kupiti. Na ovaj način ne samo da smanjujete prehrambeni otpad, već i jako pozitivno utječete na kućni budžet.
One namirnice koje vam duže stoje u frižideru ili ostavi presložite tako da su vam u prvom planu. Svakao ih nastojte što prije pripremiti, dok se nisu pokvarile. Nadalje, čuvanje hrane u hladnjaku ili zamrzivaču može produljiti svježinu ili trajnost pojedinih namirnica. Ovdje je dobro koristiti odvojene zdjelice za različite skupine namirnica, kako bi se izbjegla takozvana križna kontaminacija hrane, odnosno, kako bi se spriječio prijenos bakterija s jedne prehrambene skupine na drugu.
Prilikom kupovine, obavezno pogledajte omot proizvoda koji stavljate u košaru. Pronađite rok trajanja i obratite pažnju na uvjete čuvanja proizvoda.
Otprilike već možete prepoznati koliko vaši ukućani mogu pojesti za obrok. Nastojte se držati u tim okvirima, kako bi izbjegli dugotrajno povlačenje ostataka od ručka.
Ostatke od ručka ili večere nemojte gledati s prezirom. Prepustite se mašti i iskoristite ih za neki od drugih obroka.
Ako imate voća nešto više nego što možete pojesti, napravite sok. Vaši ukućani se zasigurno biti oduševljeni.
Marende za posao ili školu nastojte pripremiti kod kuće. Na taj način ne kupujete dodatnu hranu, marenda je sigurno zdravija od one iz obližnje prodavaonice, a i istovremeno sprječavate bespotrebno „bacanje“ novca.
Za kupnju povrća i voća dajte prednost lokalnim proizvođačima. Na taj način podržavate obiteljske poljoprivrednike, sudjelujete u smanjenu gubitka hrane, čuvate okoliš i zasigurno jedete svježiju hranu od one koja je morala prijeći daleki put i brojna skladišta da bi došla u vaše ruke.
Sezonske namirnice svakako bi se trebale naći na vašem planu prehrane, budući da su zdravije i dosta svježije od onih uvijek dostupnih u brojnim shopping centrima. Osim toga, jako je tužno gledati kako sezonsko voće propada, dok se mahom kupuju egzotični plodovi.
Kada imate veće količine pojedinog povrća i voća, čija je trajnost ograničena, podijelite višak s obitelji, susjedima ili pak provjerite postoji li u vašoj blizini udruga za pomoć siromašnim ljudima. Osim što se brinete o hrani, sudjelovat ćete u jednom vrlo plemenitom djelu.
Ako uz sva nastojanja ipak niste uspjeli sačuvati neke namirnice, prije njihova bacanja informirajte se o pravilnom zbrinjavanju hrane. Kompostirati se smije samo hrana biljnog podrijetla, koja ponovno dolazi u tlo i služi kao gnojivo novim biljkama. Osim toga, kompostiranjem reducirate i emisiju ugljičnog dioksida.
