Klimatske promjene danas, više nego ikada, štete trenutnom stanju i ugrožavaju budućnost Zemlje. Na temelju te činjenice oživio je psihološki fenomen pod nazivom eko anksioznost koji obuhvaća psihološki učinak koji loše posljedice i promjene u okolišu ostavljaju na čovjekovo mentalno zdravlje1. Znanstvenici su eko anksioznost opisali kao kroničnu ili tešku tjeskobu povezanu s ljudskim odnosom s okolišem2.
Simptomi eko anksioznosti3:
- Opsesivne misli o okolišu i njegovom konstantnom zagađenju
- Egzistencijalni strah
- Osjećaj depresije, tjeskobe ili panike
- Tuga zbog gubitka prirodnog stanja i ljepote okoliša
- Problemi sa spavanjem ili koncentracijom
Eko anksioznost trenutno nije navedena u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5), što znači da liječnici eko anksioznost ne smatraju stanjem koje se može službeno dijagnosticirati2. Zabrinutost oko okoliša i njegova uništenja može proizaći iz činjenice da su brojni izloženi ekstremnim uvjetima (npr. uragani, suše, šumski požari…). loše stanje okoliša i njegovo konstantno pogoršanje je bez sumnje egzistencijalna prijetnja koja zahtijeva doprinos svakog pojedinca kako bi se osigurao zdrav i siguran život sadašnjim i budućim generacijama. Poduzimanje pozitivnih radnji za dobrobit okoliša može pomoći u smanjenju osjećaja tjeskobe i nemoći.
Neki od pozitivnih postupaka za dobrobit okoliša uključuju:
- Volontiranje u ekološkoj grupi
- Donošenje ekološki prihvatljivih izbora (recikliranja, pridržavanje održive prehrane – smanjena konzumacija mesnih i mliječnih proizvoda)
- Smanjeno provedeno vrijeme na društvenim mrežama i tehnologiji
- Korištenje ekološki prihvatljivijeg prijevoza (bicikl, električni romobil ili vlak umjesto automobila)
Jedna od pozitivnijih vijesti u konstantnoj borbi protiv eko anksioznosti je činjenica da klimatski problemi uzrokuju promjenu svijesti o potrebi brige o planetu kod velikog dijela stanovništva. Obrazovanje o okolišu, njegovim manama i potrebama može osnažiti zajednice i pomoći ljudima s eko anksioznošću da se osjećaju spremnima i otpornima ukoliko dođe do ekološke krize. S druge strane, netočne informacije ili njihov nedostatak mogu otežati razumijevanje svih ljudi o ozbiljnosti ekološke situacije Zemlje4. Recikliranje je velika komponenta u raspravi ekološke sigurnosti. Recikliranje pomaže smanjiti potrebu za odlagalištima i skupljim oblicima odlaganja, te se njime smanjuje potreba za preradom sirovina koje dodatno onečišćuju okoliš.
Socio-psihološki efekt recikliranja na stanovništvo5:
- Ušteda novca – recikliranje je jeftinije od redovnog prikupljanja i odlaganja otpada. Ključno je reciklirati i smanjiti količinu otpada koji stavljamo u atmosferu jer na taj način možemo uštedjeti energiju, smanjiti količinu otpada na odlagalištima i zaštiti okoliš.
- Stvara radna mjesta – otvaraju se nova radna mjesta za mehaničare, vozače otpada, tehničare…
- Spaja ljude – recikliranje okuplja zajednice (pomaganje prikupljanja novaca za dobrotvorne svrhe, škole fakultete i sl.)
- Obrazuje ljude o važnosti zaštite okoliša – obrazovanje ljudi o zaštiti okoliša može pomaže u opremanju budućih generacija znanjem i razumijevanjem koje im je potrebno za očuvanje okoliša i smanjenje njegova onečišćenja.
- https://www.iberdrola.com/social-commitment/what-is-ecoanxiety, pristupljeno 21. kolovoza 2023.
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/327354#where-does-it-come-from, , pristupljeno 21. kolovoza 2023.
- https://mentalhealthcommission.ca/resource/understanding-and-coping-with-eco-anxiety/, , pristupljeno 22. kolovoza 2023.
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/327354#how-to-manage, , pristupljeno 23. kolovoza 2023.
- https://northhillbottledepot.ca/why-is-recycling-important-10-benefits-of-recycling/, , pristupljeno 23. kolovoza 2023.
