“Četiri bijele smrti”

Metabolički sindrom podrazumijeva povišenje šećera u krvi, visoke masnoće, visoki krvi tlak, centralnu pretilost (opseg struka veći od 94 cm kod muškaraca i veći od 80 cm kod žena).

Većina nas se do sada sigurno susrela s pojmom „3 bijele smrti”, bijeli, rafinirani šećer, bijelo brašno i sol. Kasnije, kako se sve više pažnje pridavalo pravilnoj prehrani, „slavnoj trojki” pridružena je još jedna skupina hrane, masnoća.

Kada bolje sagledamo, sve navedene namirnice gotovo su neizbježne u suvremenoj prehrani. Treba li nas to brinuti?

Odgovor je vrlo jednostavan. Ukoliko se prehrana temelji na raznovrsnosti, uključuje žitarice, povrće i voće, mahunarke, mliječne proizvode i jaja, ribu i meso, drugim riječima, ukoliko se hranimo raznovrsno, nema mjesta panici. Također, ključno je da se šećer, bijelo brašno, sol i masnoće koriste umjereno.

1. SOL

Uloga soli u organizmu je značajna. Bitna je za održavanje tlaka, stvaranje i prijenos živčanih impulsa, za rad mišića. Međutim, prekomjeran unos dovodi do bitnih poremećaja u organizmu, kao što su visoki tlak, karcinom želuca, poremećaj rada bubrega, stvaranje bubrežnih kamenaca, osteoporoza i sl.

Osim na samo soljenje hrane, valja obratiti pažnju i na skrivenu sol, koja dolazi u konzerviranoj hrani, polu gotovim i gotovim jelima i umacima, juhama iz vrećice, salame, hrenovke i mineralna voda s dodatkom natrija. Kako bismo izbjegli prekomjeran unos soli, savjetuje se čitanje deklaracije proizvoda koje kupujemo.

2. ŠEĆER

Šećere prirodno nalazimo u biljnoj hrani, u prvom redu u žitaricama, osobito integralnim, zatim mahunarkama, povrću i voću te je takva vrsta poželjna u svakodnevnoj prehrani.

Ona vrsta šećera, koja je u velikim količinama opasna za zdravlje jest bijeli rafinirani šećer, dostupan kao samostalni proizvod ili u obliku gotovih proizvoda.

Kada se unese u organizam velika količina rafiniranog šećera, glukoza naglo poraste u krvi, nakon čega slijedi nagli pad te ponovan osjećaj gladi i potrebe za hranjenjem. Dugotrajan i pretjeran unos šećera opterećuje organizam, što rezultira akumulacijom masti, poremećajem glukoze u krvi te u konačnici metaboličkim sindromom.

3. BIJELO BRAŠNO

Brašno je jedna od glavnih sirovina današnjice. Široko je rasprostranjeno i proizvodi od brašna čine glavninu svakodnevnih obroka. Postoje različite vrste, ali ono na što valja obratiti pažnju jest da težimo konzumaciji integralnog brašna, dobivenog od cjelovitog zrna žitarice, te njegovih proizvoda. Zašto je to važno? Procesom rafiniranja, brašnu se otklanja ovojnica bogata vitaminima, mineralima i vlaknima te nam ostaje čisti škrob. Njegova razgradnja u organizmu je brža i dolazi do stvaranje jednostavnih šećera, koji naglo opterećuju krv glukozom. Dolazi do velikih oscilacija zasićenja krvi glukozom te naglog pada, što opterećuje organizam i dovodi do poremećaja metabolizma glukoze.

4. MASTI

Masnoće su vrlo važan segment prehrane i, odmah poslije ugljikohidrata, važan izvor energije. Osim toga bitne su za brojne funkcije u organizmu od kojih ističemo važnost za apsorpciju vitamina A, D, E i K, za održavanje tjelesne temperature, zdravlje kože i sintezu hormona. Ne smijemo se bojati unosa masnoća, već samo naučiti koja je masnoća bolji odabir. Razlikujemo zasićene (životinjske) masnoće, nezasićene (biljne) masnoće i trans masti (margarin). Najopasnije masnoće jesu trans masti. Direktno utječu na zdravlje srca i krvnih žila. Zasićene, primjerice svinjska mast i maslac, trebaju biti zastupljeni u prehrani ali znatno manje od nezasićenih masnih kiselina, primjerice maslinovog ulja, bučinog ulja te masne plave ribe. Kada se ovakav princip razlučivanja uvede u prehranu, ostvaruje se ravnoteža i raznolikost, što je temelj pravilne prehrane.