Slobodni radikali mogu oštetiti stanice, bjelančevine, masti i genetski materijal, što vodi ka preuranjenom starenju organizma i razvoju kroničnih bolesti.
Oksidacijski stres rezultat je poremećaja ravnoteže između prooksidansa, odnosno slobodnih radikala, i antioksidansa, u korist prooksidansa. Prooksidansi, kao izrazito reaktivne molekule, sudjeluju u brojnim biokemisjkim reakcijama u tijelu, izazivajući tako oštećenja stanica, bjelančevina, masti i genetskog materijala. Oštećene stanice i makromolekule podložne su mutacijama te, posljedično, razvoju kroničnih bolesti.
Suprotno tome, antioksidansi su molekule koje reagiraju sa slobodnim radikalima i umanjuju njihovo štetno djelovanje, što pridonosi održavanju zdravlja organizma.
Budući da se u organizmu neprestano odvijaju brojne biokemijske reacije, produkti nekih od njih su upravo slobodni radikali. Primjer jedne takve reakcije jest proces stvaranja energije. Također nastaje i kao posljedica tjelesne aktivnosti, ali i borbe organizma protiv bolesti. Osim toga, svakodnevno smo izloženi različitim izvorima slobodnih radikala iz okoline, a najčešći među njima su duhanski dim, onečićenje zraka, ozon, hrana kontaminirana pesticidima i herbicidima, nadalje rafinirane namirnice i alkohol.
Što nam radi stres?
Iako se uglavnom naglašava negativan utjecaj oksidacijskih reakcija na tijelo, one su na neki način i bitne za normalno funkcioniranje organizma. Štoviše, važan su faktor u borbi protiv patogenih mikroorganizama.
Problem nastaje kada se količina slobodnih radikala poveća, a u organizmu nema dovoljno antiokisansa da bi ih neutralizirali, stoga slobodni radikali reagiraju s drugim molekulama u tijelu, npr. bjelančevinama, DNA ili mastima te ih oštećuju. Oksidacijom masnoća najčešće dolazi do taloženja aterosklerotskog plaka na stijenke krvnih žila, što u većini slučajeva rezultira hipertenzijom, srčanim ili moždanim udarom. Oštećenjem bjelančevina, koje u organizmu imaju brojne esencijalne uloge, organizam postaje podložniji različitim upalnim i degenerativnim procesima. Općenito se može kazati da je dugotrajni oksidacijski stres jedan od bitnih faktora za razvijanje dijabetesa i neurodegenerativih bolesti, kao što su Parkinsonova bolest i Alzheimerova bolest. Kronične bolesti današnjice, kao što je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu – karcinom, nastaje uslijed mutacija, odnosno promjena na tjelesnim stanicama. Upravo su slobodni radikali jedni od uzročnika mutacija stanica, budući da utječu na oštećenje genetskog materijala. Svi ovi primjeri jasno ističu opasnosti dugostrajnog izlaganja organizma stresu. Uz to, nepravilna prehrana i općenito sjedilački način života pospješuju opterećenje organizma i tjelesni umor.
Na koji način možemo prevenirati štetan utjecaj slobodnih radikala na organizam
Prilično je jasno da se ne možemo u potpunosti obraniti od oksidacijskog stresa, ali malim promjenama navika može se smanjiti negativan utjecaj na opće stanje organizma.
1. POBRINITE SE ZA ZDRAVU PREHRANU
Važno je hraniti se raznoliko, pri tom stavljajući naglasak na potrošnju lokalnih, svježih i sezonskih namirnica, po mgućnosti provjerenog podrijetla, kako bi se, koliko god je to moguće, smanjio rizik prisutnosti pesticida. Bobičasto voće, citrusi, grožđe, tamnozeleno lisnato povrće, rajčice, mrkva i drugo povrće i voće izraženih boja, odličan su izvor fitokemikalija, vitamina i minerala – glavnih saveznika u brobi protiv slobodnih radikala. Kada se govori o vitaminima u službi antioksidansa, na prvom mjestu zasigurno je vitamin C, potom slijede vitamin A biljnog podrijetla (karotenoidi) i vitamin E, dok su selen i cink najznačajniji minerali koji imaju antioksidativno djelovanje.
2. BAVITE SE TJELESNOM AKTIVNOSTI
Tjelesna aktivnost pomaže održavanju dobrog općeg stanja organizma. Pridonosi povećanju protoka krvi, a samim time i eliminaciju štetnih tvari iz organizma. Također, smatra se da tjelesna aktivnost pogoduje povećanju prirodne razine antioksidansa.
3. AKO STE PUŠAČ, PRESTANITE
Isto tako, izbjegavajte boravak u zadimljenim prostorijama. Pasivno pušenje jednako vodi prema stvaranju slobodnih radikala.
4. REDUCIRAJTE UNOS ALKOHOLA
Ograničite se na jednoj čaši crnog vina dnevni, uz obrok. Umjerena konzumacija crnog vina može biti dobar izvor antioksidansa – ali, ponavljamo, umjerena konzumacija.
5. NE ZABORAVITE NA ADEKVATNU HIDRATACIJU ORGANIZMA
Neka voda bude prvi izbor.
6. IZBJEGAVAJTE PREJEDANJE
Neke studije ukazuju na to da prejedanje pridonosi stvaranju oksidativnog stresa.
7. BRINITE O KVALITETI SNA
8. OPREZNO S IZLAGANJEM SUNCU
Izbjegavajte boravke na suncu za vrijeme jakog zračenja. Zaštitite kožu zaštitnim faktorom i nosite šešire ili kape.
9. REDUCIRAJTE KORIŠTENJE JAKIH KEMIKALIJA I PESTICIDA
10. BRINITE O OKOLIŠU
Ovo je vrlo važna stavka u borbi protiv slobodnih radiala, budući da smo svakodnevno putem zraka, vode i hrane izloženi utjecaju okoliša na tjelesno zdravlje.
Da zaključimo, slobodni radikali normalno su prisutni u našem organizmu i okolini. Sve dok je odnos antioksidansa i slobodnih radikala u ravnoteži, naš organizam može neometano funkcionirati. Upravo zato je vrlo važno obratiti pažnju na vlastite životne navike i prehranu. Uz pravilnu i kvalitetnu prehranu, povremena suplementacija također može pomoći u borbi protiv oksidacijskog stresa. U specijaliziranim prodavaonicama Ljepote zdravlja potažite savjet stručnih osoba prilikom odabira idealnih suplemenata prilagođenih upravo Vama i Vašem zdravstvenom stanju.
Izvor: Healthline: Oxidative Stress: Definition, Effects on the body and Prevention
