Video igre i razne vrste online sadržaja postali su glavni izvor dječje zabave i načina na koji djeca ispunjavaju svoje slobodno vrijeme. Televizija i video igre više nisu povremena povlastica koju dijete dobiva, već su postale sastavni dio svakodnevnog života djeteta 1. Zbog prisutnosti velike količine agresije u nekim računalnim igrama strahuje se od mogućnosti imitiranja radnji i postupka likova, razvijanja neosjetljivosti za nasilje i opravdavanje realnog nasilja 2. Ukoliko postoji strah da vaše dijete zbog svoje ljubavi prema video igrama ima mogućnost razviti štetne i nasilne navike, odmah vam možemo olakšati i reći da nema mjesta strahu.
Iako svi povezujemo igranje video igara i provođenje vremena online s negativnim aspektima, istraživanje objavljeno u časopisu Social Psychiatry and Psychiatry Epidemioloy pokazalo je da igranje video igara ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje, kognitivne i socijalne vještine 3. U Hrvatskoj 90% djece igra neku vrstu video igara, dok je studija American Psychological Association (APA) iz 2010. otkrila da djeca u dobi 8 do 18 godina starosti u prosjeku konzumiraju društvene medije i online sadržaj 7 sati dnevno, a čak 70% tinejdžera u Americi ima televizor u svojim spavaćim sobama 3. Izražena je velika zabrinutost zbog rizika od pretilosti, ovisnosti, suicidalnosti i desenzibilizacije na agresiju, ali rezultati studija i dalje ostaju kontradiktorni navedenome.
Medical News Today je ranije izvijestio kako igranje igara koje se fokusiraju na pripovijedanje umjesto na radnju, može potaknuti razvoj društvenih sposobnosti kod djece s autizmom. Jedna studija čak sugerira da i igranje nasilnih igara ima pozitivnu stranu jer promiču vizualno-prostornu kogniciju 3. istraživanje provedeno u školama na području Općine Veliki Grđevac, Općine Velika Pisanica, Bjelovara i Virovitice pokazalo je da učenici koji igraju video igre postižu bolji opći uspjeh za razliku od učenika koji ih ne igraju 4. Nakon prilagodbe za dob, spol i broj braće i sestara, rezultati su pokazali da je velika upotreba videoigara dovela do 1.75 puta veće šanse za visoko intelektualno funkcioniranje i 1.88 puta veće šanse za visoku ukupnu školsku kompetenciju. Pokazalo se da oni koji igraju videoigre također imaju manje problema u odnosima s vršnjacima. Roditelji se izjavili da 20% djece igra video igre više od 5 sati tjedno, 39% igra manje od 1 sata tjedno, a 40% igra 1 do 5 sati tjedno. Samo 1 % djece igra više od 20 sati tjedno. U zapadnoj Europi 9.66% igra video igre više od 5 sati tjedno, u usporedbi s 20.4% u istočnoj Europi. Stariji dječaci iz obitelji srednje veličine najčešće provode vrijeme igrajući video igre, dok djeca čije su majke niže obrazovane, neudate, neaktivne ili psihički nestabilne igraju znatno manje ako i uopće igraju.
Iako se zaključuje da su videoigre „posve korisne za kognitivno funkcioniranje kao i za neke aspekte mentalnog zdravlja“, autori brojnih istraživanja upozoravaju na „pretjerano tumačenje rezultata“ pozivajući roditelje da nastave s odgovornošću postavljanja ograničenja u korištenju tehnologije kako bi se osigurao bolji akademski i društveni uspjeh djece 3. Iz svih navedenih podataka i brojnih rezultata istraživanja koja opisuju pozitivan učinak igranja igara na djecu, znači li to da bi svaki roditelj trebao biti suglasan s činjenicom da mu dijete cijeli dan provede gledajući u ekran? Naravno da ne. Uz sve ove brojne pozitivne aspekte potpuno je razumljiv strah roditelja od onih negativnih iako oni nisu znanstveno dokazani. Znanstvenici su preporučili najviše dva sata konzumiranja tehnologije za djecu uzeći u obzir kako se ni tjelesna aktivnost ni zdrava prehrana ne bi smjele zanemariti jer su one jedni od brojnih čimbenika koji utječu na fizičko i mentalno zdravlje djeteta 3.
- https://hrcak.srce.hr/clanak/354680 , pristupljeno 24. kolovoza 2022.
- https://hrcak.srce.hr/clanak/123286, pristupljeno 24. kolovoza 2022.
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/307736#How-concerned-should-parents-be, pristupljeno 24. kolovoza 2022.
- https://zir.nsk.hr/islandora/object/hrstud:1075, pristupljeno 24. kolovoza 2022.
