Vjerujem da ste se makar jednom ili dvaput u životu osjetili kao da želite iskočiti iz svoje kože, da ste se bez nekog jakog razloga osjećali loše i srce Vam je ubrzano lupalo. Slijedeći redovi ovog članka trebali bi Vam pobliže objasniti što se dogodilo, te kako ćete si pomoći ako se ponovi.
Anksioznost (tjeskobnost) je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesnu) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba “eksplodirati”. Neki od najčešćih simptoma su:
- pojačani osjećaj žeđi
- nervozni “trbuh”, puštanje vjetrova
- nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju
- stezanje u prsima, periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)
- bolovi u mišićima
- ženama mogu izostati menstruacije ili mogu biti jako bolne
- gubljenje u prostoru
- ukočenost u vratu i dijelovima vilice
- slabost u nogama, drhtanje i trnci po tijelu (ruke, noge)
- osjećaj vrtoglavice
- osjećaj “knedle u grlu” kao da vam je nešto zapelo
- lak gubitak strpljenja, poteškoće s koncentracijom
- stalno razmišljanje u najgorem mogućem ishodu situacije
- nesanica
- preokupiranost oko neke stvari 1
Osobe s anksioznim poremećajima imaju intenzivnu, pretjeranu i trajnu brigu i strah zbog svakodnevnih situacija. Često anksiozni poremećaji uključuju ponavljane epizode iznenadnih osjećaja intenzivne tjeskobe ili straha koji dosežu vrhunac u roku od nekoliko minuta i postaju napadaji panike. Anksioznost se najčešće dijeli na:
- generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
- opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
- panični poremećaj
- post traumatski stresni poremećaj (PTSP)
- poremećaj socijalne anksioznosti
- fobični poremećaj
- specifične fobije 1
Što sve može utjecati na osjećaj anksioznosti?
Ispijanje kave ili drugih napitaka koji sadrže kofein u tijelu povećava razinu hormona epinerfina. Epinerfin je jedan od hormona zaslužnih za odgovor tijela na vanrednu situaciju, potiče na bijeg ili borbu. Osobe sklone tim situacijama trebale bi izbjegavati unos velikih količina napitaka koji sadrže kofein.
Ovaj dio se najčešće odnosi na učenike i studente. Najveći uzrok osjećaja tjeskobe u ovom slučaju je strah od pada ispita kao posljedica nedovoljne pripreme. Pritisak roditelja ili okoline povećavaju strah od neuspjeha i razočarenja.
Neke osobe mogu osjećati tjeskobu prije nastupa pred velikom publikom, tijekom razgovora za posao ili pri susretu sa velikom grupom stranaca. Najčešće to nazivamo tremom. Međutim, nekolicina ima toliki veliki osjećaj tjeskobe da ih dovede do stupnja kada počnu izbjegavati većinu društvenih događanja. Onemogućuje im nesmetanu aktivnost u kojima bi inače uživali.
Osobe koje su tijekom odrastanja doživjeli ili doživljavali neku vrstu maltretiranja, najčešće će razviti osjećaj tjeskobe. Strah od nasilnika ljude odvraća od posla, škole, pronalaska prijatelja
Život u dugovima ili život iz mjeseca u mjesec, gubitak posla, poskupljenje, također mogu izazvati osjećaj tjeskobe.
Žalovanje se često povezuje sa intenzivnim osjećajem tuge i depresije. U mnogim slučajima dovodi do osjećaja duboke tjeskobe. Brinu o tome kako će se nositi sa tugom, kako će funkcionirati u društvu ili na poslu, hoće li ikada više imati normalan život.
Značajan je životni događaj. Iako to može biti uzbudljiva perspektiva, također može izazvati osjećaj intenzivnog stresa i tjeskobe. Budući roditelji mogu biti zabrinuti kako će se snaći u novoj ulozi, za sam porod, te za zdravlje bebe.
Dijagnoza o kroničnoj ili neizlječivoj bolesti mogu izazvati uznemirenost i zabrinutost. Najčešće je to briga oko toga kako će se nositi sa svojim stanjem, te kako će njihovi voljeni podnijeti to emocionalno ili financijski.2
Najlakše bi svima bilo izbjegavati stresne situacije koji su okidački tjeskobnih stanja. Međutim, izbjegavanje problema može prouzrokovati još veći problem. Kako bi lakše savladali anksiozni poremećaj možete pokušati si pomoći na neke od slijedećih načina:
- Vježbanje – tijelo izlučuje visoke razine seratonina koji utječu na bolje raspoloženje. Usredotočujući se na tjelovježbu manje ćete misliti na stres ili brigu koja dovodi do osjećaja tjeskobe
- Meditacija – bilo koje opuštanje, relaksacija, meditacija može Vam pomoći pri smirenju uma. Svatko bi si trebao naći svoju vrstu meditacije bilo to odlazak u Crkvu, šetnja ili boravak u prirodi ili jednostavno slušanje opuštajuće glazbe
- Disanje iz dijafragme – tehnika disanja koja usporava otkucaje srca i snižava krvni tlak. Lezite na leđa i savijte koljena, držeći stopala ravno na podu. Stavite jednu ruku na gornji dio prsnog koša, a drugu na trbuh, odmah ispod prsnog koša. Polako, duboko udahnite kroz nos, povucite dah prema trbuhu. Ruka na prsima treba ostati mirna, a ruka na trbuhu treba se podići. Zategnite trbušne mišiće i povucite ih prema unutra dok polako izdišete. Držite usne napućene dok izdišete. Ruka na trbuhu trebala bi se pomaknuti u prvobitni položaj. Pokušajte vježbati disanje iz dijafragme 10 minuta na dan. 2
U svakodnevnici se često susrećemo sa ljudima koji imaju neki od simptoma anksioznosti. Pokušajmo ih razumjeti i biti im podrška pri savladavanju problema. Ako ste se prepoznali u nekom od anksioznih podjela nemojte gubiti nadu! Okružite se ljudima koje volite i koji Vas vole, radite što volite, jedite što volite (ali umjereno). Okružite se pozitivom. Izbjegavajte konzumaciju alkohola i opojnih droga. Upotreba alkohola i droga može uzrokovati ili pogoršati anksioznost. Ako ste ovisni o bilo kojoj od ovih supstanci, odvikavanje vam može izazvati anksioznost. Ako ne možete sami prestati, posjetite svog liječnika ili pronađite grupu za podršku koja će vam pomoći. 3 Ukoliko se osjećate previše loše da bi Vam neki od ovih savjeta pomogli svakako potražite savjet stručnjaka.
