Bol je neugodno osjetno ili emotivno iskustvo.
Prema trajanju, razlikujemo akutnu i kroničnu bol. Za razliku od akutne boli, koja traje do otprilike mjesec dana, kronična bol je bol koja se nastavlja nakon što je prošlo očekivano vrijeme cijeljenja. Ona traje unatoč tome što je ozlijeda ili oštećenje zacijelilo, a trajanje boli može potrajati još mjesecima ili godinama. Kroničnu bol dijelimo na nociceptivnu koja nastaje uslijed trajno prisutnog bolnog podražaja koji se živcima prenosi do centra za bol i neuropatsku koja nastaje zbog oštećenja samog živčanog sustava, te ju je zbog toga i teže liječiti.
Kronična bol zahvaća oko 20% odrasle europske populacije, a najčešća je kod žena i starijih osoba. Rizični faktori povezani s pojavom kronične boli su socio-demografski (spol,dob, socio-ekonomski status), klinički, psihološki (anksioznost, depresija), biološki (jedinstveni gen za bol). Najčešća kronična bol su glavobolje (oko 39%), a iza nje su mišićnokoštane kronične boli (križobolja 38%, bolovi u vratu 30%, kuk/koljeno 29%, rame 28%).
Osjet boli je subjektivan, pa je nemoguće svom bolesnicima pristupiti na jednak način. Kako bi se dobila , koliko-toliko, objektivna slika boli osmišljene su razne skale od kojih je najpoznatija VAS skala (vizualno-analogna skala). Pomoću nje bolesnik odabire između 10 prikaza bolnog lica ono koje je najsličnije njegovom osjetu boli, a to pomaže liječniku pri odabiru analgetika i doziranju istog.
Bol se može liječiti farmakološkim i nefarmakološkim metodama,a najčešći i najdjelotvorniji je zajednički pristup. U liječenju blage do umjerene boli koriste se neopioidni analgetici (protuupalni lijekovi), za jače boli koriste se opioidni analgetici, a također, analgetici se kombiniraju sa pomoćnim lijekovima (antikonvulzivi, antidepresivi, kortikosteroidi, lokalni anestetici i slično). Uz terapiju lijekovima bitna je i primjena drugih metoda kao što su fizikalna terapija (terapijske struje, terapija magnetima, laser, ultrazvuk i slično), psihoterapija, akupunktura.
Postoji i mnogo toga što sami možemo učiniti kako bismo podigli prag tolerancije i olakšati si život sa kroničnom boli. Bilo bi dobro naučiti i prakticirati neku od tehnika opuštanja kroz disanje. Nadalje, bitno je razmišljati pozitivno i postaviti si ostvarive ciljeve, pridružiti se nekoj od grupa za podršku. Važno je u danu pronaći vrijeme za vježbu i opuštanje. Kretanjem, pravilnim disanjem i vježbanjem možemo pozitivno djelovati na svoje tijelo, snažniji smo, a samim time i spremniji na tjelesne napore i manje smo skloni ozljeđivanju mišićno-koštanog sustava.
Kronična bol je kompleksna, te obilježena raznolikim i manje-više nedovoljno objašnjenim mehanizmima nastanka. Vrlo je bitno multidisciplinarno liječenje kronične boli koja je subjektivna, te je potrebno individualizirati terapiju. U liječenju kronične boli prvenstveno treba obratiti pozornost na prevenciju i rano otkrivanje te liječenje, jer pokušaji liječenja simptoma nisu toliko učinkoviti.
Reference:
- Jukić M, Majerić-Kogler V, Fingler M i sur. Bol-uzroci i liječenje, Zagreb: medicinska naklada;2011
- McIntosh AM, Hall LS, Zeng Y. Genetic and environmental risk for chronic pain and contribution of risk variants for major depressive disorder:a family-based mixed-model analysis.PloS Med.2016;13
- Treede RD. The International Association for the Study of pain definition of pain.PAIN Reports. 2018;3(2),e643
