Tjelesna temperatura organizma označava ravnotežu između stvaranja topline unutar organizma te vanjske, okolišne temperature. Glavna zadaća centra za termoregulaciju jest održavanje tjelesne temperature stalnom, tako što neprestano izjednačava oslobađanje tjelesne temperature s njezinim stvaranjem.
Ljeta, u posljednjih deset godina, bilježe porast temperature, što uvelike utječe i na zdravlje populacije. Na žalost, visoke temperature za neke ljude mogu biti kobne, pa se svake sezone izdaju preporuke za zaštitu od ljetnih vrućina.
Pod posebnim oprezom trebaju biti trudnice, djeca, starije osobe, srčani bolesnici i osobe koje pate od drugih kroničnih bolesti. Naravno, i zdravim i mladim osobama preporučuje se izbjegavanje izlaganja jakom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, izbjegavanje naglih temperaturnih promjena, kao i konzumiranje alkohola te izražene tjelesne aktivnosti za vrijeme velikih vrućina.
Krvožilni sustav posebno je osjetljiv na temperaturne promjene u okolišu. Visoke temperature mogu poremetiti krvni tlak te uzrokovati srčane komplikacije.
Nagle temperaturne promjene i jako sunčevo zračenje mogu biti uzrok brojnim komplikacijama kao što su opekline kože, starenje i dehidracija kože, rak kože, srčani udar, toplinski udar te slabljenje imunosnog odgovora organizma. Stoga je izrazito važno pratiti upozorenja zdravstvenih djelatnika i lokalnih zdravstvenih ustanova.
Preporuka za unos tekućine, odnosno vode, za zdrave, odrasle posjedince je 6 do 8 čaša dnevno.
Kako utjecati na smanjenje tjelesne topline u ljetnim mjesecima?
Potreban je redovitiji unos tekućine i to negazirane vode i prirodnih voćnih sokova. Ovo se posebice odnosi na starije osobe koje prirodno imaju slabiji osjećaj žeđi. Kofein, šećer, gazirana pića i alkohol dodatno povećavaju rizik od razvoja dehidracije, stoga se savjetuje njihovo izbjegavanje.
Preporučeni dnevni unos tekućine može se dopuniti i prehranom, primjerice juhom i namirnicama bogatim vodom, kao što je povrće i voće. Pacijenti koji uzimaju terapiju kao i oni koji iz zdravstvenih razloga moraju unositi manje tekućine, trebaju se savjetovati s obiteljskim liječnikom.
Izbjegavajte izlaganje suncu u razdoblju od 10 do 17 sati! Ova preporuka se odnosi na sve ljude, a posebice na trudnice, djecu, starije osobe, srčane bolesnike i sve osobe koje pate od kroničnih bolesti.
Ako pak morate izaći u tom periodu, izbjegavajte tjelesni napor te se pobrinite da je vaša odjeća lagana, prozračna i sačinjena od prirodnih materijala – lan i pamuk svijetlih tonova. Zaštitite kožu kremama s visokim faktorom. Poželjno je nositi kapu ili šešir te bocu vode, kao i lepezu, koja će vam pomoći rashladiti zrak. Izbjegavajte stajanje na direktnom suncu i u zatvorenom vozilu.
Djecu i ljubimce nipošto ne ostavljajte u zatvorenom automobilu!
Nagle temperaturne promjene nisu preporučljive. Temperatura zatvorenog prostora u kojem boravite i vanjska ne smiju biti više od 7 stupnjeva razlike. Noću i rano ujutro, budući da su temperature niže, poželjno je dozvoliti cirkulaciju zraka. Kasnije, kada se vanjska temperatura bitno poveća, zamračite prostorije.
Jedite češće i manje obroke, bogate povrćem i voćem! Juha će zasigurno pomoći u obogaćivanju organizma elektrolitima, koji se pojačano gube znojenjem.
Rashladite se u moru, ali ponavljamo, ne zaboravite da je sunce najjače od 10 sati do 17 sati, te je jedna od glavnih ljetnih preporuka upravo izbjegavanje boravka na otvorenom u tom dnevnom periodu.
