Drvo ili grm kave potječe iz povijesne etiopske pokrajine Kafa, po kojoj je i dobila ime. U Srednju Europu su je prvi donijeli Turci potkraj 17. stoljeća, a danas u kavi svakodnevno uživa više od 50% Hrvata.
Farmakološki gledano, kofein je glavni sastojak kave koji utječe na organizam. Odgovoran je za smanjenje umora, bilo fizičkog bilo psihičkog, stimulira rad srčanog mišića, proširuje krvne žile bubrega, mozga i kože, čime se blago povećava i tjelesna temperatura. Nadalje, poznat je i diuretički učinak kave na organizam, kao i pojačano lučenje želučane kiseline. Veća konzumacija kave u danu rezultira nesanicom, drhtavicom, nemirom, razdražljivošću, lupanjem srca i glavoboljom. Stoga je vrlo važno umjereno uživati u ovom napitku.
Jedno od najčešćih pitanja koja se postavljaju kad se govori o kavi jest ono o njenom utjecaju na krvni tlak.
Iako točna povezanost kofeina i krvnog tlaka još nije u potpunosti razjašnjena, većina istraživanja sugerira da kava ne povećava značajno rizik od pojave hipertenzije kod zdravih pojedinaca. Dapače, kava sadrži i antioksidanse, topiva vlakna i kalij, što u umjerenim količinama pozitivno utječe na organizam.
Ipak, kod osoba koje ne konzumiraju kavu svakodnevno, jedna šalica može značajno utjecati na trenutno povišenje krvnog tlaka, za razliku od pojedinaca koji piju kontinuirano. Razlog tomu jest mogućnost stvaranja blage otpornosti organizma na kofein. Nadalje, zbog blagog utjecaja na krvni tlak, osobama koje pate od hipertenzije savjetuje se dodatan oprez. Danas su široko dostupne kave bez kofeina, kao i razne kavovine, koje mogu zamijeniti ovaj popularni napitak.
