Kada je riječ o pravilnoj prehrani, mnogi stručnjaci se neće složiti u tome koji je najbolji raspored obroka tijekom dana kako bi se postigla najbolja i najučinkovitija prehrana za zdravlje pojedinca. U modernoj je kulturi poznata činjenica da je potrebno jesti tri velika obroka kako bi se tijelu osigurao zdrav rad, no u posljednjih nekoliko godina stručnjaci su počeli mijenjati perspektivu sugerirajući kako bi manji i češći obroci tokom dana mogli biti najbolji za prevenciju kroničnih bolesti i mršavljenja.
Tijekom godina, mnoga istraživanja su poduprla činjenicu da češća konzumacija manjih obroka poboljšava razinu lipida (masti) u krvi i smanjuje rizik od srčanih bolesti te su ispitanici koji su konzumirali češće i manje obroke imali bolju razinu kolesterola od onih koji su jeli tri ili čak manje obroka dnevno. U društvu je danas uvaženo mišljenje da češći obroci mogu utjecati na gubitak težine, međutim rezultati istraživanja po tom pitanju nisu jedinstveni. Ljudi koji jedu češće imaju veću vjerojatnost da će imati bolju kvalitetu prehrane, posebno oni koji jedu najmanje tri obroka dnevno zbog većeg unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda. Također postoji veća vjerojatnost da će te osobe konzumirati manje natrija i
dodatnih šećera 1.
Jedan od glavnih i najpoznatijih argumenata za jedenje nekoliko manjih obroka tijekom dana je da se na taj način ubrzava metabolizam te tijelo koristi svoju energiju za probavu hrane, a zbog čega je i nastala teorija da što češće čovjek jede, to čovječje tijelo sagori više kalorija (2). S druge strane, rezultati druge velike opservacijske studije sugeriraju da zdrave odrasle osobe mogu spriječiti dugoročno debljanje rjeđim jedenjem, razmakom od 5 do 6 sati između doručka i ručka, izbjegavanjem grickanja te konzumiranjem najvećeg obroku ujutro. Nadalje, ključno je imati na umu kvalitetu prehrane i dati prioritet cjelovitim namirnicama budući da manje obroka predstavlja manje prilika za unos ključnih hranjivih tvari potrebnih tijelu. Postoje ljudi koji imaju veću korist od konzumiranja samo tri obroka dnevno, kao što su na primjer ljudi koji žive užurbanim životom i nemaju vremena pripremiti nekoliko hranjivih obroka, ljudi koji imaju poteškoća u kontroli proporcija i slično.
S druge strane, studija provedena 2020. godine objavljena u British Journal of Nutrition otkrila je da tri obroka dnevno imaju izrazitu povezanost s višom kvalitetom prehrane. Pregled objavljen u Nutrition in Clinical Practice Trusted Sources pokazuje da određene populacije imaju najbolju korist od šest do deset malih obroka. To najviše uključuje ljude koji pokušavaju dobiti na masi, ljude koji se brzo zasite, ljude s gastroparezom ili one koji imaju gastrointestinalne probleme poput mučnine, povraćanja i nadutosti 1.
Iako su dokazi o potrebi učestalosti unosa hrane različiti i nema čvrstih dokaza koji bi upućivali na to da je jedan stil prehrane bolji od drugog, oba mogu ponuditi dobrobiti za zdravlje ukoliko se slijedi zdrav obrazac prehrane. U konačnici se sve svodi na osobne preferencije i pristup koji najbolje odgovara pojedincu. Unatoč tome, ukoliko osoba pati od određenih zdravstvenih problema, vrlo je moguće da će joj jedan stil prehrane odgovarati mnogo bolje od drugoga 1.
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/is-it-better-to-eat-several-small-meals-or-fewer-larger-ones#Diet-quality, pristupljeno 19. studenoga 2022.
- https://nutritiouslife.com/eat-empowered/small-meals-versus-large-meals/, pristupljeno 19. studenoga 2022.
